Najveće investicione banke svijeta su zabrinute zbog nadolazećeg pritiska iz Brisela, koji želi da ograniči njihove usluge prodaje u Evropskoj Uniji.
Krajem 2021. godine, Evropa je odustala od plana da zabrani takozvani prekogranični pristup bankama koje žele da prebace kapital i likvidnost u EU, umjesto da finansiraju svoje poslovanje koristeći svoj globalni bilans stanja.
Međutim, o prekograničnoj prodaji se još jednom aktivno diskutuje jer EU pokušava da nametne veću kontrolu nad svojim finansijskim tržištima. Savjet Evrope, uključujući parlament i komisiju, su blizu finalizacije dogovora koji bi ograničio prekograničnu prodaju, te je ovo dio šireg paketa osmišljenog da uvede poslednja pravila Brisela za banke sa globalnim kapitalom.
„Ovo postaje dio završne igre razgovora i samo je pitanje sa koliko restrikcija će se banke suočiti kada je u pitanju njihovo poslovanje,“ izjavila je osoba bliska ovoj temi, dodajući da se odluka očekuje najkasnije do četvrtka. Međutim, neki akteri ovih pregovora naglašavaju da bi ovaj dogovor ipak mogao pasti u vodu.
Početkom mjeseca, zvaničnici su podijelili tehničku dokumentaciju u kojoj se navodi širok izbor opcija za navedeni prijedlog, dok banke već vide da su neke restrikcije neizbježne.
„Ovo je veliki problem, govorimo o ogromnim ciframa ukoliko se ovo dogodi,“ izjavio je izvršni direktor velike internacionalne banke, izražavajući zrabinutost koja je privatno podijeljena sa Citigroup, HSBC, JPMorgan Chase, Morgan Stanley i Goldman Sachs.
Prijedlog nije ni blizu originalno planiranih zabrana ali velike internacionalne banke kažu da su jako zabrinute zbog uticaja ovih mjera na njihovo poslovanje, posebno zbog njihove mogućnosti da vrše velike prodaje u malim državama ili sa oskudnim valutama.
„Nije jednostavno reći koliko teško će ovo biti. Vjerovatno će biti jako skupo ili čak neizvodivo.“
Jedan kompromis o kojem se vodi diskusija u Briselu uključuje i sužavanje ciljeva zabrane tako da bi mogli postojati širi izuzeci kada su u pitanju „investicioni fondovi,“ gdje bi strana banka dobila ponudu da obezbjedi uslugu u EU umjesto da ponudi dogovor.
„Fundamentalno, ovo ne funkcioniše, jer koncept investicionih fondova znači da klijent mora proaktivno tražiti uslugu, koja je jako restriktivna.”
Druge opcije uključuju navođenje određenih proizvoda koje nude strane banke u EU, kao što su depoziti i pozajmljivanja.
Banke kažu da je ovo problematično jer bi moglo da se dogodi da slučajno ponude neke od ovih usluga, ukoliko izvrše veleprodaju za klijenta i dogodi se da novac ostane na računu, isti se može smatrati kao depozit.
Pozamljivači tvrde da bi umjesto ovoga trebalo postojati kompletno izuzeće za korporativne i profesionalne klijente, koji se oslanjaju na globalne banke da im pruže usluge i koji su u poziciji da dobro rasude rizik kupovine ovih usluga, od banke koja nije u Evropskoj Uniji.
Izvršni direktor jedne od navedenih banaka je izjavio da EU nije dobro shvatila posljedice prijedloga na tržište kapitala. Njemačka, koja je postala čvorište aktivnosti tržišta kapitala nakon Breksita, nastavlja da podržava proporcionalan pristup zabrane pružanja bankarskih usluga u EU od strane banaka trećeg svijeta, izjavila su dva bankara.
EU takođe predlaže mjere koje će zahtjevati od stranih banaka da osnuju svoje filijale u EU.
Citigroup, HSBC, JPMorgan Chase, Morgan Stanley i Goldman Sachs su odbili da komentarišu. Bank of America i evropske institucije nisu odgovorile na zahtjev za komentar.
Upozorenje
Imajte na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažete u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.
