Gubitak privatnosti: Zašto se moramo boriti za decentralizovanu budućnost

 Kao rani usvojitelji blockchaina, moramo donijeti decentralizaciju masama i boriti se s tehnološkim divovima koji su njegovi prirodni neprijatelji.

Ako volite kriptovalute ili blockchain, postoji velika šansa da ne moramo do u detalje objašnjavati prednosti decentralizacije. Vi ste korisnik prve generacije tehnologije koja će sve više definisati budućnost interneta i imate mjesta u prvom redu do svjetske premijere Web3.

privacy 1

Upotreba i kontrola interneta uvijek su bili centralizovani kao što vidimo sada. U prvim danima, pod nadzorom Ministarstva odbrane Sjedinjenih Država, mreža nije morala da se oslanja na jedno jezgro računara. Šta ako teroristički napad ili raketni napad sruši glavni čvor? Pojedinačni dijelovi mreže morali su komunicirati bez oslanjanja na jedan računar kako bi smanjili ranjivost.

Kasnije, radna grupa za internet inženjering, koja je omogućila razvoj svih internet protokola, neprekidno je radila kako bi spriječila privatne kompanije ili određene zemlje da kontrolišu mrežu.

Danas, centralizovane čvorove aplikacija kontrolišu i njima upravljaju najbogatije organizacije na planeti, prikupljajući i pohranjujući milijarde podataka ljudi. Privatne kompanije kontrolišu korisničko iskustvo u aplikacijama i mogu potaknuti i manipulisati ponašanjem. Sa stanovišta pouzdanosti, milijarde gube svoje primarno sredstvo komunikacije kada se centralizovani čvorovi pokvare – kao u nedavnim incidentima sa Facebookom, Instagramom, WhatsAppom i Messengerom u oktobru 2021.

privacy 2

Takođe smo vidjeli koliko malo tehnološki velikani razmišljaju o našoj privatnosti kada im se u očima pojave znakovi dolara: sakupljaju i prodaju naše podatke u industrijskim razmjerima. Nakon više od 10 godina korištenja ljudi kao proizvoda oglašivača, Mark Zuckerberg je drsko kooptirao metaverzum. Google i Apple u međuvremenu nastavljaju svoju neprekidnu misiju da uđu u svaki kutak naših života.

Znamo i šta se dešava kada autoritarne vlade pokucaju na vrata ovih centralizovanih mega skladišta podataka, hranjenih našim uređajima koji funkcionišu kao vojska za nadzor. U Ukrajini smo vidjeli užasno nasilje velikih razmjera koje se može opravdati ili sakriti kada mediji i vojna moć dođu pod autoritarnu kontrolu. U nekim zemljama država ima pristup bez presedana svakom aspektu ponašanja građana, nadgledajući sve, od istorije pretraživanja interneta do manjih društvenih prekršaja. Sistemi koji bi užasnuli čak i Džordža Orvela mogući su samo zbog centralizacije.

Čak i u Silicijumskoj dolini, smještene u zapadnjačke ideje slobode i prava pojedinaca, tehnološke imperije retko biraju principijelan stav u odnosu na veliko, unosno tržište. Kada centralizovane sile poput Moskve, Pekinga ili Istanbula traže cenzuru i kontrolu i obično je dobiju. U osnovi, ne možemo vjerovati tehnološkim divovima sa najskrivenijim detaljima naših života; centralizacija kontrole nad internetom podriva ili sprječava demokratiju svuda.

Vraćamo svoju  moć

Ne treba nas čuditi što su tehnološki divovi postali prirodni neprijatelji decentralizacije: Centralizacija je prirodni instinkt za one koji imaju kontrolu. Sve do pojave interneta i blockchaina, centralizacija je često značila praktičnost i jednostavnost. U srednjem vijeku, raspoređeni sistem vazalnih gospodara značio je da monarhija nije imala kontrolu, a novac je prodirao kroz pukotine korupcije.

Kako vrijeme i udaljenost više nisu problematični u doba interneta, težnja Big Tech-a ka centralizaciji manje je iznenađujuća. Možemo li biti zapanjeni užasnim rezultatima algoritama koji privlače pažnju, poput pokušaja genocida ili političke manipulacije zasnovane na psihometrijskoj analizi korisničkih podataka? Centralizacija ima posljedice.

Tehnologija distribuirane knjige predstavlja praktičnu alternativu. Društveni mediji, slanje poruka, streaming, pretraživanje i dijeljenje podataka na blockchainu mogu biti pravedniji, transparentniji, dostupniji i manje centralizovani. Nasuprot tome, to ne znači da podaci moraju biti manje privatni.

U slučaju XX Messengera, koji pokrenuli u januaru, čvorovi XX mreže obrađuju anonimne poruke širom svijeta, uništavajući metapodatke za primaoce i vremenske oznake. Uz XX, postoji privatnost i decentralizacija. Kasnije, ova nova paradigma komunikacije i razmjene informacija omogućava značajno proširenje i reinvenciju demokratije.

Postoje trenuci u istoriji kada se dva odvojena događaja kombinuju da bi rekli veću istinu. U 2008. godini, kada je Lehman Brothers Holdings Inc. slomio u svjetlu Velike recesije, činilo se da je to bio smrtni zvon centralizovanih finansijskih institucija, uprkos ekonomskom bolu koji će najaviti. Zatim, nešto više od mjesec dana kasnije, Satoshi Nakamoto je objavio bitcoin (BTC) bijelu knjigu, revolucionarni nacrt za modernu ravnopravnu valutu. Postoji važna veza između ova dva značajna događaja, ali riječi “Bitcoin”, “blockchain” i “cryptocurrency” privlače pažnju onima koji pogrešno razumiju probleme centralizacije.

 

Upozorenje

Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija