Ako je smrt bolest, da li je Bitcoin lijek?
Ako želite da živite zauvijek, potreban vam je novac koji odgovara svrsi. Bitcoin je, za mnoge, ulaznica. To je prva, najveća i najdecentralizovanija kriptovaluta. Široko je prihvaćen – od malih investitora, preko penzionih fondova do nacionalnih država. Ima izdržljiv brend. Postoji argument da je to najnoviji „Lindy“ izum, ideja da su drevni fenomeni manje kvarljivi zbog toga što su najduži.
Ali ko bi želeo da živi vječno? Kao istorijska činjenica, ispostavilo se da su to mnogi rani usvajači kriptovalute, eto ko! Kako prikladno! Transhumanisti, široka kategorija ljudi koji žele da poboljšaju ljudsko stanje – produže život ili ugase smrt, šire sreću i iskorijene patnju kroz tehnologiju – gledali su na Bitcoin kao na moćno oruđe u svom arsenalu.
Ovdje nije neophodno navesti imena, ali mnogi od najranijih zagovornika kriptovaluta imali su veze sa transhumanističkim pokretom. Mnogi uticajni „kripto urođenici“ i dalje rade. Postoji mnogo ukusa transhumanizma: posthumanizam, kiborgizam, nemoralizam, biohakeri, singularnost i to su sve bliske srodne veze. Glavna ideja je jednostavno da individualni ljudski potencijal nije ograničen našim tijelima, našom biologijom ili čak evolucionim procesom prirodne selekcije. Postoji pilula za to!
Nanotehnologija, biotehnologija, informaciona tehnologija i kognitivna nauka – ponekad skraćeno NBIC – su na granici naučnog napretka, pomjerajući granice onoga što je fizički i mentalno moguće. Jednog dana bismo mogli imati interfejse između mozga i računara, koji će miješati vještačku i prirodnu inteligenciju, usavršavati naša sjećanja i beskonačno proširiti obim našeg znanja. Možda imamo pilule da izazovemo stanje blaženstva. Ko zna?
„Čisto tehničke prepreke transhumanizmu za koje bih rekao da se smanjuju“, rekao je David Pearce, suosnivač Svjetskog transhumanističkog udruženja (WTA), sada poznatog kao Humanity+. U pravu je, donekle. Koristeći mješavinu tehnologija, ljudska bića već prevazilaze svoje prirodne granice. Smrt je možda uslov za sva živa bića sada, ali možda ne i za stvorenja koja možemo postati – ili stvoriti.
Već postoji nekoliko profitnih korporacija i neprofitnih organizacija koje zamrzavaju ljudske leševe, nekada živih ljudi koji se nadaju da će ponovo uskrsnuti u bliskoj budućnosti kada nauka pronađe rješenje za bolesti, depresiju i smrt. Naučnik sa Univerziteta u Njujorku za digitalnu kulturu Finn Brunton nazvao je ove ljude „ekstropijancima“ i zabilježio povezanost između kriptogenike i kripta.
Nesposobni da znaju u kakvom je stanju svijet u kome će se roditi, „privremeno“ mrtvima je potreban novac koji bi mogao da nadmaši banke, pa čak i vlade. Mnogi su bili libertarijanski nastrojeni i mislili su da je dolar došao zbog kolapsa. Ali ne morate biti futurista da biste mislili da će Bitcoin opstati sve dok postoji internet. Dovoljno decentralizovan, Bitcoin nije zaštita od inflacije, već društveni kolaps (u teoriji).
Transhumanizam – bukvalno značenje „izvan ljudskog“ – fokusiran je na postavljanje vještačkih granica oko ljudskog stanja koliko i na aditivne tehnologije. Pearce, na primjer, gleda na genetiku kao na oblast stvaranja savršenih ljudskih subjekata. On napominje da kada je osnovao WTA, ljudski genom nije čak ni dekodiran. Svake godine od tada učimo više o osnovnim gradivnim elementima života – i na kraju ćemo moći da ih rasporedimo kako želimo. A zašto ne bismo izabrali savršenstvo?
„Morfološka sloboda“ da se bebe dizajniraju tako da imaju povoljne osobine – da budu pametnije, atletskije, otvorenije od svojih vršnjaka – znači identifikovanje i uklanjanje loših gena. To je bukvalno vještačka selekcija. Na sličan način, osnivač Bitcoina Satoshi Nakamoto nametnuo je proizvoljno ograničenje oko svoje novčane kreacije – 21 milion BTC.
Neki maksimalisti zamišljaju svijet u kome se sva ekonomska aktivnost odvija kroz Bitcoin mrežu, koja bi nadmašila druge valute. Bitcoin ima neke prednosti u odnosu na fiat sistem: bez granica je, otporan na cenzuru i ima konačnost poravnanja. Vrijednost mu je samo rasla otkako je otkriven svijetu. I, što je još važnije, veći je nego bilo šta što bilo koja vlada može da kontroliše.
U oba slučaja transhumanizma i hiperbitcoinizacije, vladala bi mala elita. Nedostatak Bitcoina znači da ne mogu svi podjednako da dijele bogatstvo, a njegovi deflatorni atributi nagrađuju one koji su prvi usvojili. U međuvremenu, iako su Pearce i mnogi transhumanisti uglavnom utilitarni i zalažu se za sve što bi stvorilo najsrećnije ljude (ponekad i životinje) u budućnosti, on ipak nije redistribucionista.
U svojoj knjizi „Hedonistički imperativ“, Pearce tvrdi da bi svijet bio bolji da su svi više kao suosnivač Microsofta Bill Gates, bogat i blagosloven dobrim genima. Šta god da slijedi post-čovječanstvo nalik Gatesu, koje ćemo kreirati koristeći najtransformativnije tehnologije, značilo bi da je ostatak čovječanstva zastario – tj. nesposoban da se takmiči.
Nije svaki bitcoiner transhumanista, a nije svaki transhumanista eugeničar, ali vrijedi pogledati kako se pokreti odnose i govore jedni o drugima. Jedna lekcija iz decenije kripto inovacija nije da li je nešto tehnološki moguće – već da li postoji društvena i kulturna volja. Ono što bi moglo biti najviše “Lindy” od svega je saznanje da je tehnologija – uvijek produžetak sopstva i da uvijek može izbjeći našoj kontroli.
Upozorenje
Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.
