Bitcoin nudi efikasno sredstvo za prenos novca putem interneta i kontroliše ga decentralizovana mreža sa transparentnim skupom pravila, predstavljajući tako alternativu fiat novcu koji kontroliše centralna banka. Bilo je mnogo govora o tome kako odrediti cijenu bitkoina, i mi smo krenuli ovde da istražimo kako bi mogla izgledati cijena kriptovalute u slučaju da postigne dalje široko usvajanje. Međutim, prvo je korisno napraviti korak nazad. Bitcoin i druge digitalne valute se reklamiraju kao alternative fiat novcu. Ali šta daje bilo kojoj vrsti valute vrijednost?
Zašto valute imaju vrijednost?
Valuta je upotrebljiva ako je čuvaju vrijednosti ili, drugačije rečeno, ako se na nju može pouzdano računati da će održati svoju relativnu vrijednost tokom vremena, bez umanjenja vrijednosti. U mnogim društvima kroz istoriju su robe ili plemeniti metali korišteni kao načini plaćanja jer se smatralo da imaju relativno stabilnu vrijednost.
Umjesto da zahtijevaju od pojedinaca da nose oko sebe nezgrapne količine kakaovih zrna, zlata ili drugih ranih oblika valuta, društva su se na kraju okrenula kovanoj valuti kao alternativi. Ipak, razlog zašto su mnogi primjeri kovane valute bili upotrebljivi bio je to što su bili pouzdane zalihe vrijednosti, napravljeni od metala sa dugim rokom trajanja i malim rizikom od amortizacije.
U modernom dobu kovane valute često imaju oblik papirnog novca koji nema istu vrijednost kao novčići napravljeni od plemenitih metala. Možda je još i bolje da pojedinci koriste elektronsku valutu i načine plaćanja u modernom dobu. Neke vrste valuta se oslanjaju na činjenicu da su “reprezentativne”, što znači da se svaki novčić ili novčanica mogu direktno zamijeniti za određeni iznos robe.
Međutim, kako su zemlje napustile zlatni standard u nastojanju da obuzdaju zabrinutost u vezi sa zalihama zlata, mnoge globalne valute sada su klasifikovane kao fiat valute. Fiat valutu izdaje vlada i ne podržava je nikakva roba, već vjera koju pojedinci i vlade imaju da će stranke prihvatiti tu valutu.
Danas je većina glavnih svijetskih valuta u stvari fiat. Mnoge vlade i društva su otkrila da je fiat valuta najtrajnija i najmanje vjerovatno podložna pogoršanju ili gubitku vrijednosti tokom vremena.
Oskudnost, deljivost, korisnost i prenosivost
Osim pitanja da li se radi o skladištu vrijednosti, uspiješna valuta mora da zadovolji i kvalifikacije vezane za oskudicu, dijeljivost, korisnost, prenosivost, trajnost i falsifikat. Pogledajmo ove kvalitete jedan po jedan.
1.Oskudica
Ključ za održavanje vrijednosti valute je njena ponuda. Prevelika ponuda novca mogla bi uzrokovati skok cijena robe, što bi rezultiralo ekonomskim kolapsom. Premala ponuda novca takođe može izazvati ekonomske probleme. Monetarizam je makroekonomski koncept koji ima za cilj da se pozabavi ulogom ponude novca u zdravlju i rastu (ili njegovom nedostatku) u ekonomiji.
U slučaju fiat valuta, većina vlada širom svijeta nastavlja da štampa novac kao sredstvo za kontrolu nestašice. Mnoge vlade rade sa unaprijed određenom količinom inflacije koja služi za smanjenje vrijednosti fiat valute. Na primer, u SAD-u se ova stopa istorijski kretala oko 2%. Ovo se razlikuje od bitkoina, koji ima fleksibilnu stopu izdavanja koja se vremenom mijenja.
2.Dijeljivost
Uspiješne valute se dijele na manje jedinice. Da bi sistem jedinstvene valute funkcionisao kao sredstvo razmjene svih vrsta dobara i vrijednosti u okviru jedne ekonomije, mora imati fleksibilnost povezanu sa ovom dijeljivošću. Valuta mora biti dovoljno dijeljiva kako bi tačno odražavala vrijednost svakog dobra ili usluge dostupne u cijeloj ekonomiji.
3.Korisnost
Valuta mora imati korisnost da bi bila efikasna. Pojedinci moraju biti u mogućnosti da pouzdano trguju jedinicama valute za robu i usluge. Ovo je primarni razlog zašto su se valute uopšte i razvile , a to je da bi učesnici na tržištu izbjegli da moraju direktno da razmenjuju robu. Uslužni programi takođe zahtijevaju lako prebacivanje valuta sa jedne lokacije na drugu. Opterećujući plemeniti metali i roba ne ispunjavaju lako ovu odredbu.
4.Prenosivnost
Valute se moraju lako prenositi između učesnika u ekonomiji da bi bile korisne. U terminima fiat valute, to znači da se novčane jedinice moraju prenositi unutar ekonomije određene zemlje, kao i između nacija putem razmjene.
5.Trajnost
Da bi bila efikasna, valuta mora biti barem razumno trajna. Novčići ili novčanice napravljeni od materijala koji se lako mogu unakaziti, oštetiti ili uništiti ili koji se vremenom degradiraju do te mjere da su neupotrebljivi, nisu dovoljni.
6.Falsifikovanje
Baš kao što valuta mora biti trajna, takođe mora biti teško falsifikovati je da bi ostala efikasna. U suprotnom, zlonamjerne strane bi mogle lako poremetiti valutni sistem preplavljujući ga lažnim novčanicama, što bi negativno uticalo na vrijednost valute.
Da bismo procenili vrednost Bitcoina kao valute, uporedićemo je sa fiat valutama u svakoj od gore navedenih kategorija.
Bitcoin u poređenju sa fiat valutama
1.Oskudica
Kada je Bitcoin lansiran 2009. godine, njegovi programeri su u protokolu naveli da će isporuka tokena biti ograničena na 21 milion jedinica.
Da bismo dali kontekst, trenutna ponuda bitkoina je oko 18 miliona, stopa oslobađanja bitkoina smanjuje se za polovinu otprilike svake četiri godine, a ponuda bi trebalo da pređe 19 miliona 2022. godine.
Na osnovu ovoga vidimo da se protokol neće mijenjati.
Pristup snabdijevanju koji je usvojio Bitcoin razlikuje se od većine fiat valuta. Globalna ponuda fiat novca često se smatra razbijenom u različite kante, M0, M1, M2 i M3.
M0 se odnosi na valutu u opticaju. M1 je M0 plus depoziti po viđenju, poput tekućih računa. M2 je M1 plus štedni računi i mali oročeni depoziti (poznati kao depozitne potvrde u Sjedinjenim Državama). M3 je M2 plus veliki oročeni depoziti i fondovi na tržištu novca.
Budući da su M0 i M1 lako dostupni za upotrebu u trgovini, smatraćemo ove dvije „korpe“ medijima razmjene, dok će se M2 i M3 smatrati novcem koji se koristi kao skladište vrijednosti. Kao dio svoje monetarne politike, većina vlada održava fleksibilnu kontrolu nad ponudom gotovog novca u opticaju, vršeći prilagođavanja u zavisnosti od ekonomskih faktora. To nije slučaj sa bitkoinom.
Do sada je stalna dostupnost više tokena za generisanje podstakla jaku rudarsku zajednicu, mada će se to vjerovatno značajno promijeniti kako se približi granica od 21 milion kovanica. Šta će se u to vrijeme tačno dogoditi, teško je reći. Analogija bi bila zamisliti da američka vlada odjednom prestane da proizvodi nove račune. Srećom, poslednji Bitcoin je planirano da se iskopa tek oko 2140. godine
Generalno, nedostatak može povećati vrijednost. To se može vidjeti kod plemenitih metala poput zlata.
2.Dijelljivost
Značajno je da je 21 milion bitkoina znatno manji od opticaja većine fiat valuta na sijvetu. Srećom, Bitcoin je dijeljiv do 8 decimalnih mijesta. Najmanja jedinica, jednaka je 0,00000001 Bitcoin i naziva se “Satoshi” prema pseudonimnom programeru iza kriptovalute. Ovo omogućava da se kvadrilioni pojedinačnih jedinica Satoshija dostavljaju širom globalne ekonomije, odnosno mreže.
Jedan bitkoin ima mnogo veći stepen dijeljivosti od američkog dolara, kao i većine drugih fiat valuta. Dok se američki dolar može podijeliti na cent, ili 1/100 od 1 USD, jedan “Satoshi” je samo 1/100000000 od 1 BTC. Upravo ta ekstremna podijeljenost čini oskudicu bitkoina mogućom; ako bitkoin nastavi da raste na ceni tokom vremena, korisnici sa sićušnim delićima jednog bitkoina i dalje mogu da učestvuju u svakodnevnim transakcijama. Bez ikakve podjele, cijena od, recimo, 1.000.000 USD za 1 BTC spriječila bi valutu da se koristi za većinu transakcija.
3.Korisnost
Jedna od najvećih prodajnih tačaka Bitcoina bila je upotreba blockchain tehnologije. Blockchain je sistem distribucije “knjiga” (ledger koji je decentralizovan i nema poverenja, što znači da nijedna strana koja učestvuje na tržištu bitkoina ne mora da uspostavi poverenje jedna u drugu kako bi sistem pravilno funkcionisao. To je moguće zahvaljujući razrađenom sistemu provjera i verifikacija koji je ključan za održavanje knjige i za iskopavanje novih bitkoina. Najbolje od svega, fleksibilnost blockchain tehnologije znači da ona ima korisnost i izvan prostora kriptovaluta.
4.Prenosivost
Zahvaljujući razmjenama kriptovaluta, novčanicima i drugim alatima, bitkoin se prenosi u roku od nekoliko minuta, bez obzira na veličinu transakcije, sa vrlo niskim troškovima. Proces prenosa novca u postojećem sistemu može trajati danima i imati visoke naknade. Prenosivost je izuzetno važan aspekt svake valute. Iako su potrebne velike količine električne energije za vađenje bitkoina, održavanje blockchain-a i obradu digitalnih transakcija, pojedinci obično nemaju fizičku predstavu bitkoina u tom procesu.
5.Trajnost
Trajnost je glavni problem fiat valuta u njihovom fizičkom obliku. Novčanica od jednog dolara, iako je čvrsta, još uvek se može pocijepati, spaliti ili na drugi način učiniti neupotrebljivom. Digitalni oblici plaćanja nisu podložni ovim fizičkim oštećenjima.
Iz tog razloga, bitkoin je izuzetno vrijedan. Ne može se uništiti na isti način na koji bi mogla biti novčanica u dolarima. Međutim, to ne znači da se bitcoin ne može izgubiti. Ako korisnik izgubi svoj kriptografski ključ, bitkoini u odgovarajućem novčaniku mogu biti trajno neupotrebljivi. Međutim, sam bitkoin neće biti uništen i nastaviće da postoji u zapisima na blockchain-u.
6.Falsifikovanje
Zahvaljujući komplikovanom, decentralizovanom sistemu knjige blokova, bitkoin je neverovatno teško falsifikovati. To bi u suštini zahtijevalo zbunjivanje svih učesnika u Bitcoin mreži, što nije mali podvig. Jedini način na koji bi neko mogao da stvori falsifikovani bitkoin bio bi izvršenje onoga što je poznato kao dvostruka potrošnja. Ovo se odnosi na situaciju u kojoj korisnik “troši” ili prenosi isti bitcoin u dvije ili više zasebnih postavki, čime se efikasno stvara dupli zapis. Iako ovo nije problem sa novčanicom u fiat valuti – nemoguće je potrošiti istu novčanicu u dvije ili više odvojenih transakcija – teoretski je moguće sa digitalnim valutama.
Ono što čini dvostruku potrošnju malo vjerovatnom je veličina Bitcoin mreže. Takozvani napad od 51%, u kojem grupa rudara teoretski kontroliše više od polovine sve snage mreže, bio bi neophodan. Kontrolišući većinu sve snage mreže, ova grupa bi mogla dominirati ostatkom mreže radi falsifikovanja zapisa. Međutim, takav napad na Bitcoin zahtevao bi ogromnu količinu truda, novca i računarske snage, pa bi mogućnost postala krajnje neverovatna.
Izazovi za bitkoin!
Generalno, Bitcoin se prilično dobro drži u gore navedenim kategorijama u poređenju sa fiat valutama. Dakle, sa kojim izazovima se suočava Bitcoin kao valuta?
Jedan od najvećih problema je status Bitcoina kao skladišta vrijednosti. Korisnost bitkoina kao skladišta vrijednosti zavisi od njegove korisnosti kao sredstva razmjene. Ovo pak zasnivamo na pretpostavci da za nešto što se može koristiti kao skladište vrijednosti potrebno je da ima neku unutrašnju vrijednost, a ako Bitcoin ne postigne uspijeh kao sredstvo razmjene, neće imati nikakvu praktičnu korisnost, a samim tim ni unutrašnju vrijednost i neće biti privlačan kao skladište vrijednosti.
Poput fiat valuta, bitkoin nije podržan nikakvom fizičkom robom ili plemenitim metalom. Tokom većeg dijela svoje istorije, trenutnu vrijednost bitkoina pokretalo je prvenstveno špekulativno interesovanje. Bitkoin je pokazao karakteristike balona sa drastičnim povećanjem cijena i ludnicom medijske pažnje. Ovo će se vjerovatno smanjiti jer Bitcoin nastavlja da se usvaja, ali budućnost je neizvjesna.
Korisnost i prenosivost bitkoina izazvani su poteškoćama oko prostora za skladištenje i razmjenu kriptovaluta. Poslednjih godina, razmjene digitalnih valuta bile su mučene hakovanjima, krađama i prevarama.
Naravno, krađe se dešavaju i u svijetu fiat valute. U tim slučajevima, međutim, regulativa je mnogo uređenija, pružajući nešto jednostavnije načine isplate štete. U širem smislu, bitkoin i kriptovalute se i dalje smatraju više postavkom „Divljeg zapada“ kada su u pitanju propisi.
Različite vlade gledaju na bitkoin na dramatično različite načine, a posljedice po usvajanje bitkoina kao globalne valute su značajne.
Vrijednost Bitkoina protiv rivalskih Fiat valuta
Da bismo postavili vrijednost na Bitkoin, moramo da projektujemo kakav će prodor na tržište postići u svakoj sferi. Ovaj članak neće dokazivati šta će biti prodor na tržište, ali radi procjene izabraćemo prilično proizvoljnu vrijednost od 15%, kako za bitcoin kao valutu, tako i za bitcoin kao skladište vrijednosti. Ohrabrujemo vas da formirate sopstveno mišljenje o ovoj projekciji i prema tome prilagodite vrijednovanje.
Najjednostavniji način da se pristupi modelu bio bi da se pogleda trenutna svijetska vrijednost svih sredstava razmjene i svih skladišta vrijednosti uporedivih sa bitkoinima, a zatim da se izračuna vrijednost predviđenog procenta bitkoina. Preovlađujući medij razmjene je novac koji podržava država, pa ćemo se za naš model fokusirati samo na njih.
Grubo govoreći, M1 (koji uključuje i M0) trenutno vrijedi oko 4,9 triliona američkih dolara, što će nam poslužiti kao trenutna vrijednost medijuma razmjene širom sveta.
M3 (koji uključuje sve ostale „kante“) minus M1 vrijedi oko 45 triliona američkih dolara. Ovo ćemo uključiti kao skladište vrijednosti koje je uporedivo sa bitkoinom. Ovome ćemo dodati i procjenu svijetske vrijednosti zlata koje se čuva kao skladište vrijednosti. Iako neki mogu koristiti nakit kao skladište vrijednosti, za naš model uzećemo u obzir samo zlatne poluge.
Američki geološki zavod procjenjuje da je krajem 1999. bilo oko 122.000 tona dostupnog iskopanog zlata. Od toga je 48%, ili 58.560 metričkih tona, bilo u obliku privatnih i zvaničnih zaliha poluga. Po procijenjenoj trenutnoj cijeni od 1.200 dolara po unci, ta količina zlata danas vrijedi više od 2,1 triliona američkih dolara.
Pošto je poslednjih godina došlo do deficita u snabdijevanju srebrom i vlade su prodale značajne količine svojih srebrnih poluga, smatramo da se većina srebra koristi u industriji, a ne kao skladište vrijednosti, i neće uključivati srebro u naš model, niti ćemo tretirati druge plemenite metale ili drago kamenje. Sve u svemu, naša procjena globalne vrijednosti, skladišta vrijednosti, uporedive sa bitkoinom, uključujući štedne račune, male i velike oročene depozite, fondove na tržištu novca i zlatne poluge, iznosi 47,1 triliona američkih dolara.
Naša ukupna procjena globalne vrijednosti sredstava razmjene i skladišta vrijednosti tako iznosi 52,1 triliona američkih dolara. Ako bi Bitcoin postigao 15% ove procjene, njegova tržišna kapitalizacija u današnjem novcu bila bi 10,8 triliona američkih dolara. Sa svih 21 miliona bitkoina u opticaju, cijena 1 bitkoina bi bila 514.000 dolara.
Teškoće pri vrijednovanju bitkoina
Ovo je prilično jednostavan dugoročan model. Možda je najveće pitanje na kome se zasniva tačno koliko će usvajanja Bitcoin postići? Dobijanje vrijednosti za trenutnu cijenu bitkoina uključivalo bi određivanje cijena u riziku od niskog usvajanja ili neuspijeha bitkoina kao valute, što bi moglo uključivati zamjenu jedne ili više drugih digitalnih valuta.
Modeli često razmatraju brzinu novca, često tvrdeći da Bitcoin može podržati transfere koji traju manje od sat vremena. Brzina novca u budućem Bitcoin ekosistemu će biti veća od trenutne prosječne brzine novca. Drugi stav o ovome bi, međutim, bio da brzina novca nije ograničena današnjim uplatnicama na značajan način i da je njena glavna odrednica potreba ili spremnost ljudi za transakcije. Zbog toga bi se projektovana brzina novca mogla tretirati otprilike jednakom njegovoj trenutnoj vrijednosti.
Još jedan ugao pri modeliranju cijene bitkoina, bio bi da pogledamo određene industrije ili tržišta na koja mislimo da bi to moglo uticati ili ih poremetiti i razmislimo o tome koliko bi to tržište moglo biti, odnosno koliko bi se brzo moglo proširiti koristeći Bitcoin. Svijetska bitkoin mreža pruža sjajan alat za to.
Upozorenje
Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.
