Američki dolar i evro su primjeri fiat ili tradicionalnih valuta donosno novčanica i kovanica koje štampaju vlade, čija vrijednost zavisi od ekonomske politike i snage privrede jedne zemlje. Izraz fiat je latinskog prorijekla i znači “neka se to uradi”.
Dolar, na primjer, održava svoju vrijednost zahvaljujući tome što su SAD globalna ekonomska sila. Većina roba, od nafte do zlata, trguje se u dolarima, što američkoj valuti daje takozvani status rezerve (centralne banke većine zemalja svijeta drže značajne količine dolara). Slično, snaga ekonomije evrozone povećala je vrijednost evra, koji je druga najčešće držana rezervna valuta.
Osim novčanica i kovanica u opticaju, većina fiat novčane mase stvara se digitalno, bilo od strane centralnih banaka koje se zatim kreditiraju velikim bankama ili ih same banke stvaraju u obliku kredita vladama, preduzećima i potrošačima.
Kriptovalute su, sa druge strane, privatne i posluju nezavisno od vlada. Bitcoin, najpoznatiji primjer, pojavio se 2009. godine tokom finansijske krize usred zabrinutosti za stabilnost globalnog finansijskog sistema. Brzo je stekao snagu zbog straha od političke nestabilnosti i preuzimanja prevelikog duga vlada. Trenutno na tržištu vrijednom preko 1 trilion dolara (820 milijardi evra) postoji više od 5.000 kriptovaluta.
Bitcoin transakcije se digitalno verifikuju korištenjem blockchain tehnologije, koja nije vezana za jedan server već za globalnu mrežu računara, što ih čini manje osjetljivim na prevare. Ovo je takođe proces koji omogućava iskopavanje novih kovanica, iako postoji gornja granica za stvaranje novih bitkoina od 21 milion. Ovo je cifra koja bi trebalo da bude dostignuta do 2040. godine.
Šta je sa zlatom i valutama?
Mnoge fiat valute, poput dolara i britanske funte (koja je ranije bila glavna svijetska rezervna valuta), nekada su bile podržane oskudnim robama poput zlata i srebra, što je pomoglo da se očuva njihova vrijednost.
Fiat valuta može postati bezvrijedna ako je vlade ispišu (naprave) previše, kao u slučaju Njemačke iz 1920-ih godina, prošlog vijeka. Zemlja je bila opterećena ogromnim dugovima i ekonomskim sankcijama nakon poraza u Prvom svijetskom ratu, koje je vlada pokušala platiti masovnim štampanjem novčanica. Do novembra 1923. godine 1 dolar vrijedio je 4.210.500.000.000 maraka.
Do Velike recesije 1930-ih, vlasnici dolara mogli su teoretski trgovati gotovinom za zlato, čuvano u američkim federalnim trezorima. Godine 1971. američki predsjednik Ričard Nikson prekinuo je vezu dolara sa zlatom, pretvarajući ga u fiat valutu. U to vrijeme je unca zlata vrijedila 35 dolara. Danas je cijena oko 1.920,80 dolara.
Zlato i srebro ostaju popularna imovina, posebno tokom ekonomskih kriza, a neki ekonomisti žele da se najveće svijetske valute vrate na takozvani zlatni standard.
Drugi kažu da transparentan način „iskopavanja“ bitkoine i druge kriptovalute čini pouzdanim ulaganjem kao i valute sa plemenitim metalima i zlatom. Predviđaju da bi, nakon što je puni broj bitkoina u opticaju, digitalna valuta mogla da vredi 514.000 dolara.
Kritičari ukazuju na divlju promjenljivost vrijednosti bitkoina, etera i drugih kriptovaluta, što otežava preduzećima da ih prihvate za plaćanje roba i usluga. Na primjer, vlasnik kompanije Tesla je u martu izjavio da će prihvatiti bitkoin za kupovinu svojih električnih vozila, ali se povukao dva mjeseca kasnije.
Da li će kriptovalute zameniti fiat novac?
Kina trenutno testira svoju digitalnu valutu, digitalni Renminbi. Sjedinjene Države i Evropska unija kažu da je samo pitanje vremena kada će valute postati potpuno digitalne, nalik kriptovalutama. Mnogi finansijski analitičari smatraju da će tehnologija blockchain-a koja stoji iza valuta poput Bitcoina biti korisna za uvođenje digitalnih verzija postojećih valuta koje podržavaju svijetske vlade.
Ljubitelji bitkoina kažu da će oskudica privatne valute pomoći njenom kredibilitetu među investitorima, usred ogromnih podsticaja i štampanja novca centralnih banaka širom svijeta zbog pandemije COVID-19. U početku su većinu kriptovaluta držali mali ulagači, ali je prošle godine došlo do priliva institucionalnog novca i povećanog prihvatanja od strane trgovaca i platformi za online plaćanja.
Zabrinutost za očuvanje okoline takođe bi mogla da koči rast kriptovaluta, zbog ogromne električne energije potrebne za „kopanje“ bitkoina i verifikaciju transakcija.
Upozorenje
Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.
