Iako je ime Satoshi Nakamoto često sinonim za Bitcoin, stvarna osoba koju ime predstavlja nikada nije pronađena, zbog čega mnogi ljudi vjeruju da je to pseudonim za osobu sa različitim identitetom ili grupom ljudi.
Za većinu ljudi, Satoshi Nakamoto je najzagonetniji lik u kriptovaluti. Do danas nije jasno da li se ime odnosi na jednu osobu ili grupu ljudi. Ono što je poznato je da je Satoshi Nakamoto 2008. godine objavio rad koji je ubrzao razvoj kriptovalute.
U projektu Bitcoin-a, Peer-to-peer elektronski gotovinski sistem, opisana je upotreba peer-to-peer mreže kao riješenje problema dvostruke potrošnje. Problem što se digitalna valuta ili žeton mogu duplicirati u više transakcija, ne nalazi se u fizičkim valutama jer fizička novčanica ili novčić po svojoj prirodi mogu postojati samo na jednom mjestu u isto vrijeme. Budući da digitalna valuta ne postoji u fizičkom prostoru, njeno korištenje u transakciji ne mora je nužno ukloniti iz nečijeg vlasništva.
Međutim, ovaj model zasnovan na povjerenju i dalje dovodi do rizika od prevare, ako se trećoj strani od povjerenja zaista ne može vjerovati. Uklanjanje treće strane moglo se postići samo ugradnjom kriptografije u transakcije.
Nakamoto je predložio decentralizovan pristup transakcijama, što je na kraju kulminiralo stvaranjem blockchaina. U blockchainu se vremenske oznake za transakciju dodaju na kraj prethodnih vremenskih oznaka, na osnovu dokaza o radu, stvarajući istorijski zapis koji se ne može promijeniti.
Budući da se evidencija transakcija distribuira po mnogim čvorovima u sistemu, jako je teško, pa čak i nemoguće, steći dovoljnu kontrolu nad sistemom da biste prepravili, odnosno prepisali knjigu transakcija u svoju korist. Zapisi o blockchain-u čuvaju se na sigurnom mjestu, jer količina računske snage potrebna za njihovo poništavanje obeshrabruje male napade.
Riješenja za borbu protiv problema dvostruke potrošnje kroz istoriju, su uključivala upotrebu pouzdanih posrednika treće strane, koji bi provjerili da li je njihov vlasnik već potrošio digitalnu valutu. U većini slučajeva, treće strane, poput banaka, mogu efikasno upravljati transakcijama bez dodavanja značajnog rizika.
Satoshi Nakamoto – Istorija
Ličnost Satoshi Nakamoto bila je uključena u prve dane Bitcoina, radeći na prvoj verziji softvera 2009. Komunikacija do i iz Nakamota odvijala se elektronskim putem, a nedostatak ličnih i pozadinskih podataka značio je da je nemoguće otkriti stvarni identitet iza ovog imena.
Međutim, Nakamotovo učešće u Bitcoin-u je okončano 2010. Posljednja prepiska koju je neko imao sa Nakamotom bila je u e-poruci, prema drugom programeru kripto valtua, u kojoj se kaže da su „prešli na druge stvari“. Nemogućnost da se lice stavi na ime, dovelo je do značajnih špekulacija u vezi sa Nakamotovim identitetom, posebno pošto je broj, popularnost i ozloglašenost kriptovaluta porastao.
Iako identitet Nakamota nije pripisan dokazivoj osobi ili osobama, procijenjuje se da vrijednost bitkoina pod Nakamotovom kontrolom (smatralo se da je oko milion dolara) zapravo može premašiti vrijednost od 50 milijardi dolara. S obzirom na to da je najveći mogući broj generisanih bitkoina 21 milion, Nakamotov udio od 5%, u ukupnom vlasništvu bitkoina, ima značajnu tržišnu moć. Nekoliko ljudi se predstavljeno kao “pravi” Satoshi Nakamoto, mada nijedan nije definitivno dokazan kao on.
Dorian Nakamoto
Dorian Nakamoto je akademik i inženjer u Kaliforniji, koji je Leah McGrath Goodman imenovala za tvorca Bitcoin-a u članku Newsveek-a u martu 2014. Leah McGrath članak glasi: „Trag koji je pratio Newsveek, doveo je do 64-godišnjeg amerikanca japanskog prijekla, čije ime je zaista Satoshi Nakamoto, ” ali je naknadna istraga njega isključila iz igre.
Hal Finnei
Bitcoin je proizvod pokreta za Cypherpunk, a jedan od stubova tog pokreta bio je Hal Finnei. Finnei je umro 2014. godine. Finnei je bio aktivan u zajednici Bitcoin prije i poslije njenog pokretanja, a Finnei je prva osoba koja je primila bitcoin u transakciji. Takođe je slučajno živio nekoliko blokova od Doriana Nakamota, pa se pretpostavljalo da je možda to bila inspiracija za pseudonim koji je izmislio Finnei.
Nick Szabo
Kao i Finnei, Szabo je bio rani Cypherpunk i bio je prijatelj sa mnogim ljudima u tom krugu. 2005. godine napisao je post na blogu pod hipotezom o digitalnoj valuti, pod nazivom “Bitgold” koja neće zavisiti od poverenja trećih strana.
Craig Wright
Jedan od šarenijih likova koji će biti nominovan za osobu koja stoji iza Satoshija Nakamota, je Craig Wright, australijski akademik i biznismen. Dva članka u časopisima Wired i Gizmodo, sugerišu da bi Wright mogao biti osoba koja stoji iza bitkoina, ali su naknadne istrage zaključile da je počinio složenu prevaru. On i dalje tvrdi da je čovjek koji stoji iza Bitcoina.
Tragovi iz Bitcoin Blockchaina
Analiza Bitcoin blockchaina je pomogla da se zaključi koje adrese, vjerovatno pripadaju Satoshi Nakamoto, sa relativno visokim stepenom vjerovatnoće. Prema lančanoj analizi Sergia Demian Lernera, glavnog naučnika RSK Labs-a, Satoshi ima oko 1 milion bitkoina ili 47m milijardi američkih dolara. Ove adrese datiraju sve do početka Bitcoin-a 2009. godine.
Tokom godina, bitkoini su sa nekih vrlo ranih adresa premještani, što je navelo mnoge da špekulišu da li je ovo svaki put bio Satoshi (iako su tada bili aktivni i neki drugi rudari). Do sada je ova analiza pokazala, da svaka od ovih transakcija, najverovatnije i nije bila sa Satoshi adresa, te da je njegova zaliha bitkoina još uvijek neaktivna.
Dvadeset prvog maja 2020. godine, Tvitter nalog koji prati različite blockchain-e i prijavljuje velike transakcije, nazvan @whale_alert, objavio je ovo:
Iako su indikatori na blockchainu ukazivali na to da je ovo bio neko drugi, a ne Satoshi. Odmah se vidjelo se da su mnogi korisnici Tvittera pretpostavili da jeste i počeli su da osećaju anksioznost jer je Satoshi „bacao“ svoje zalihe bitcoina. Činilo se da su strah i neizvjesnost ispunili dio za komentare, pri čemu su neki pitali da li treba da prodaju, dok su drugi pisali da bi prodali Bitcoin odmah.
U određenom broju komentara se pokušalo objasniti da ove adrese vjerovatno nisu Satoshi i da su se (čak i da jesu njegove), mogle preseliti na drugu adresu, a ne na mjenjačnicu za prodaju (sugreišući da Satoshi zapravo nije bacao svoj bitcoin). Mnogi su se takođe pitali zašto je uopšte važno da li Satoshi želi da premjesti svoj bitcoin ili da ga proda, jer je Bitcoin decentralizovan i postupci jedne osobe, bilo da je to Satoshi ili ne, ne bi trebalo da budu relevantni.
Bez obzira na sve ovo, nakon što je ova vijest izašla, cijena je pala za 4%, naglašavajući još jednom koliko su zapravo nestabilna ova tržišta i kako lako vijesti, čak i ako su nedokazane ili neistinite, mogu potaknuti tržište i smijer kretanja cijene. Takođe se pokazalo da je, iako je Bitcoin decentralizovan, bez jedinstvenog vođe ili kontrolne tačke, zajednica i dalje toliko opsjednuta svojim tvorcima, da ova jedna osoba, ili radnje jedne osobe, mogu imati određeni nivo uticaja nad sistemom.
Upozorenje
Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i spekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice ili pisca da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek treba konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.
