Indija se godinama zalaže za globalni kripto okvir uprkos tome što njenom vlastitom kripto ekosistemu još uvijek nedostaje jasan regulatorni okvir i jednostavnije oporezivanje.
Indijski premijer Narendra Modi pozvao je na globalnu saradnju na formulisanju kripto propisa tokom godišnjeg samita Grupe 20 (G20). Kao predsjednik G20, Indija je preuzela zadatak zalaganja za sveobuhvatan globalni okvir za regulisanje kriptovaluta.
G20 se sastoji od 19 zemalja i Evropske unije, koje predstavljaju najveće svjetske razvijene ekonomije i ekonomije u usponu, i predvodi međunarodnu ekonomsku saradnju koja igra ključnu ulogu u jačanju globalne arhitekture i upravljanja po svim važnim međunarodnim ekonomskim pitanjima.
Tokom intervjua za lokalni dnevni list, Modi je govorio o ulozi novih tehnologija kao što su blockchain i kriptovalute. Modi je napomenuo da će priroda takvih tehnologija u nastajanju imati globalni uticaj. Dakle, pravila, propisi i okvir oko toga ne bi trebali pripadati jednoj zemlji ili grupi zemalja.
Modi je naveo primjer avio industrije i rekao da, kao i zajednička pravila i propisi koji regulišu kontrolu vazdušnog prometa ili vazdušnu sigurnost, nove tehnologije poput kriptovaluta takođe treba regulisati globalno. Nadalje je dodao da Indija čini svoj dio u razgovoru o kripto regulatorima:
“Predsjedništvo Indije G20 proširilo je kripto razgovor izvan finansijske stabilnosti kako bi se razmotrile njegove šire makroekonomske implikacije, posebno za tržišta u nastajanju i ekonomije u razvoju. Naše predsjedavanje je takođe bilo domaćin naučnih seminara i diskusija, produbljujući uvid u kripto imovinu.”
Indija je 1. augusta objavila bilješku predsjedništva, koja sadržala njegov doprinos globalnom okviru za kriptovalute. Prijedlozi o kripto okviru usklađeni su sa smjernicama koje su napisali Odbor za finansijsku stabilnost, Radna grupa za finansijsku akciju i Međunarodni monetarni fond. Bilješka je sadržavala i dodatne prijedloge usmjerene na ekonomije u razvoju.
Indija se već neko vrijeme zalaže za globalni kripto okvir uprkos svom vlastitom kripto regulatornom okruženju koje je još uvijek obavijeno složenošću, nedostatkom jasnoće i visokim oporezivanjem. Zemlja je uvela porez od 30% na dobit od kriptovaluta 2022. godine, što je dovelo do masovnog egzodusa novih kripto kompanija i oštrog pada aktivnosti kripto trgovanja.
Upozorenje
Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.
