green-blockchain

Može li kripto postati “zelen”?

DealBook je okupio stručnjake kako bi raspravljali o rješenjima klimatskog problema vezanih za kriptovalute.

Industrija kriptovaluta brzo raste, kao i zabrinutost zbog njenog uticaja na životnu sredinu. Originalna i najpopularnija kriptovaluta, Bitcoin, energetski je intenzivna po dizajnu, „rudarena“ od strane miliona računara velike snage širom svijeta.

To dovodi entuzijaste u težak položaj. Kažu da će kripto tokeni pokrenuti decentralizovani internet, mijenjajući ekonomiju bankarstva, finansija, igara, kupovine, zabave, pa čak i ljudske interakcije.
Ali ako je kripto, već vrijedan 2 triliona dolara, ova industrija – kao i svaka druga – ne može sebi priuštiti da ignoriše klimatske promjene koje nastaju i mora prihvatiti održivost. Eter, druga najpopularnija kriptovaluta, koristi mnogo energije, poput bitcoina, ali njegovi programeri planiraju prelazak na metodu rudarenja koja je prijateljskija prema životnoj sredini.

DealBook je okupio tri istaknuta stručnjaka koji su raspravljali o rješenjima za ozelenjavanje kriptovaluta: Alex de Vries, naučnik koji je kreirao Bitcoin indeks potrošnje energije; Kathleen Breitman, suosnivačica blockchain mreže Tezos; i Paul Prager, izvršni direktor i osnivač rudarske kompanije Bitcoin Terawulf, koji je veteran energetske industrije.

Brojanje troškova

Veliki dio uticaja kripto-a na životnu sredinu dolazi od energije koju računari koriste za generisanje novih digitalnih tokena, putem procesa koji se naziva „dokaz o radu“. Ovo zahtjeva mnogo procesorske snage: Po nekim mjerilima, farme servera koje se takmiče u stvaranju novih bitcoina koriste godišnje isto toliko električne energije kao mala zemlja, poput Čilea ili Belgije.

DealBook: Zašto kripto rudarenje koristi toliko energije?
De Vries: Rudarenje stvara nove blokove za Bitcoin blockchain. Te transakcije će vratiti nagrade, plaćene u bitcoinu. Potrošnja energije je u dijelu u kojem pokušavate da dovršite ove blokove za blok lanac. Imate oko tri miliona mašina širom svijeta koje učestvuju u masovnoj igri „pogađanje brojeva“, generišući 140 kvintilion pogodaka svake sekunde u danu, bez prestanka. Zatim moraju da stvore sledeći dio za blockchain, ali to je dio koji troši energiju. A to nije potrebno svakoj kriptovaluti.

S obzirom na novije kriptovalute koje troše manje energije, da li je rudarenje bitcoina već zastarjelo?
Breitman: Pokrenuo sam konkurentan projekat, ali mislim da za potrebe naše diskusije govori da u osnovi nijedna kriptovaluta koja je pokrenuta u poslednjih četiri ili pet godina nije koristila dokaz o radu, i to zato što je to zastarjela tehnologija. Tvrdio bih da su povezani troškovi energije, neki opravdani zbog cilja onoga što rade. Ali ja bih to preispitao.

Bitcoin kao baterija

Zelena energija odlazi u otpad ako se ne koristi pri stvaranju. Baterije koje mogu da skladište obnovljivu energiju za vrijeme kada sunce ne sija ili vjetar ne duva sveti su gral energetske industrije. Za sada, oni ne postoje u potrebnom obimu. Ali neki vide način na koji bi Bitcoin mogao da funkcioniše kao druga vrsta „baterije“. Mogao bi pohraniti vrijednost obnovljive energije pretvaranjem povremeno dostupne lokalne solarne energije i energije vjetra u globalno digitalno sredstvo sa neograničenim vijekom trajanja.
Drugi način na koji se rudarenje bitcoina može učiniti održivijim, neki tvrde, je korištenje „nasukane“ ili uzalud potrošene energije, na primer hvatanje snage rasutog gasa na naftnim mrljama za kovanje digitalnog novca.

Može li se kripto rudarstvo učiniti održivim?
Prager: Kada imate električnu mrežu, želite da ta mreža postane sve održivija. Imajte mnogo više obnovljivih izvora energije! Ovo su povremeni izbori u snabdevanju energijom – hidro, solarna i vjetar, koji su sjajni, koje ćemo nabaviti za naše rudarske kapacitete. Želite da je opterećenje konstantno, što omogućava da mreža bude robusna. Imate ovo opterećenje koje Bitcoin rudarenje stvara svo vreme, ali to opterećenje bi moglo nestati. Moglo bi se isključiti za 200 sati godišnje kada postoje ograničenja u snabdjevanju. Dakle, dobro je za mrežu. Dobro za sve.

Da li metafora bitcoina kao baterije ima smisla?
Breitman: Jednosmjerna baterija nije baterija. U Teksasu postoji rudarenje bitcoina. Tamo je bila kriza i ljudi su se smrzavali. Zašto nisu mogli da iskoriste energiju uskladištenu u toj bitcoin bateriji? To nije baterija.

Kako još Bitcoin može pomoći po pitanju gubljenja energije?
Prager: Na kraju dana, u našoj zemlji postoji ogromna količina električne energije koja je jednostavno nasukana ili izgubljena. Dakle, opet kontekst. Ovde vam trebaju rezerve za predenje. Potrebne su vam fleksibilne objekti sa osnovnim opterećenjem da biste mogli da razvijete mrežu ako svi žele održivost, a ja to svakako želim. To je ono što Bitcoin rudarstvo sa nultom emisijom ugljenika radi.

Da li upotreba viška energije za kopavanje kripto čini održivijim?
De Vries: Bitcoin koristi mnogo energije, ali ako se radi o upotrebi energije koja bi se inače potrošila, onda to zapravo nije problem. A to je mnogo takozvane nasukane imovine. Ali u mnogim slučajevima ta sredstva su fosilna goriva. Kina je nedavno zabranila rudarenje bitcoina jer su ti rudari bitcoina na kraju bili odgovorni za oživljavanje rudnika uglja. Slične primjere vidimo u SAD -u i Njujorku, gde je fabrika gasa oživjela od rudarenja bitcoina.

Osim električne energije faktor koji se često zanemaruje u ekološkim troškovima kriptovaluta je rudarski hardver, koji brzo zastarjeva i stvara toksični elektronski otpad.

Zašto bi oprema koja se koristi za rudarenje trebala biti u skladu sa očuvanjem životne sredine?
De Vries: Bitcoin rudari sve vrijeme pokušavaju da naprave profitabilniju opremu, a te mašine se ubrzano poboljšavaju. Brže su od starije generacije i veoma su specijalizovane. Ne radi se samo o emisiji ugljenika, već i o povećanju IT otpad opreme i to su sve otrovni materijali. Tu je zagađenje vode i to nikakva količina obnovljivih izvora energije nikada ne može popraviti.

Postoje li drugi hardverski problemi?
De Vries: Rudarstvo zahtjeva visoko specijalizovanu opremu. Čim cijena bitcoina poraste, dešava se da novac koji ide za rudarenje bitcoina raste. Imaju veliki podsticaj da dodaju još mašina. Čim to poraste, oni, prije svega, utiču na globalni lanac snabdjevanja poluprovodnika. Umjesto toga, mogli ste da napravite čip za možda lični računar ili električno vozilo ili bilo šta drugo. Teško je kvantifikovati kakve posljedice to ima.
Prager je rekao da su dva oblika regulacije vjerovatna kada je riječ o ekološkim troškovima kripto. Prvi tip bi zahtjevao veću transparentnost u vezi sa troškovima vođenja kripto poslovanja sa ugljenikom, a drugi bi nametnuo neku vrstu poreza na ugljenik. „Mislimo da će na kraju dana ljudi koji odluče da vode preduzeća koja koriste fosilna goriva imati veće troškove od ljudi koji imaju preduzeća koja ne koriste fosilna goriva“, rekao je on.

Organizacije za zaštitu životne sredine i ekonomsku pravdu “guraju” ovakve zahtjeve. Ove nedelje, više od 70 neprofitnih organizacija, uključujući Sierra Club, Institut za otvorena tržišta i Akcioni centar za rasu i ekonomiju, pozvalo je Kongres da iskoristi upotrebu kripto energije u sva nova pravila za ovaj sektor. „Dok istražujete zakonodavne i regulatorne odgovore kako biste osigurali zaštitu investitora u industriji, od ključnog je značaja da uzmete u obzir i rizike finansijske stabilnosti koje predstavljaju klimatske promene“, napisali su u pismu čelnicima Kongresa.

Ali točkovi vlade sporo se pokreću, a kripto se razvija vrlo brzo, pa će vjerovatno biti na industriji da prihvati održivost istim intenzitetom kao i inovacije.

Upozorenje

Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.