Od Bolivije do Kine, vlade su nastojale ograničiti aktivnosti vezane za kriptovalute iz različitih razloga i različitim alatima.
Prošle sedmice, pakistanski Visoki sud u Sindu održao je ročište o pravnom statusu digitalnih valuta koje bi moglo dovesti do potpune zabrane trgovanja kriptovalutama u kombinaciji sa kaznama protiv kripto berzi. Nekoliko dana kasnije, Centralna banka Rusije pozvala je na zabranu trgovine kriptovalutama i rudarenja. Obje zemlje bi se mogle pridružiti sve većem broju nacija koje su prešle na zabranu digitalne imovine, što već uključuje Kinu, Tursku, Iran i nekoliko drugih jurisdikcija.
Prema izvještaju Kongresne biblioteke (LOC), trenutno postoji devet jurisdikcija koje su primijenile apsolutnu zabranu kriptovaluta i 42 s implicitnom zabranom. Autori izvještaja ističu zabrinjavajući trend: broj zemalja koje zabranjuju kriptovalute se više nego udvostručio od 2018. Evo zemalja koje su zabranile određene aktivnosti vezane za kriptovalute ili najavile svoju namjeru da to učine 2021. i početkom 2022. godine.
Bolivija
Bolivijska centralna banka (BCB) izdala je svoju prvu rezoluciju o zabrani kriptovaluta krajem 2020. godine, ali je zabrana formalno ratifikovana tek 13. januara 2022. godine. Jezik najnovije zabrane posebno cilja na „privatne inicijative vezane za korištenje i komercijalizaciju kriptoaktive“.
Regulator je ovaj potez opravdao razmatranjima zaštite investitora. Upozorava na „potencijalne rizike stvaranja ekonomskih gubitaka vlasnicima“ i naglašava potrebu da se Bolivijanci zaštite od prevara.
Kina
Transakcije kriptovalutama su formalno zabranjene u Narodnoj Republici Kini od 2019. godine, ali prošle godine je vlada poduzela korake za ozbiljno suzbijanje kriptovaluta. Nekoliko službenih upozorenja o rizicima povezanim sa ulaganjem u kriptovalute pratila je zabrana rudarenja kriptovaluta i zabrana nacionalnim bankama da omoguće bilo kakve operacije s digitalnom imovinom. Ključna izjava izašla je 24. septembra, kada je koncern glavnih državnih regulatora obećao da će zajednički provesti zabranu svih kripto transakcija i rudarenja.
Osim uobičajenih pojmova pranja novca i zaštite investitora, kineski zvaničnici su igrali na ekološku kartu u borbi protiv rudarenja, što je hrabar potez za zemlju koja doprinosi i do 26% globalne emisije ugljičnog dioksida, od čega rudarenje kriptovaluta predstavlja granični udio.
Indonezija
Dana 11. novembra 2021. godine, Nacionalni savjet Uleme Indonezije (MUI), najviše islamsko naučno tijelo u zemlji, proglasio je kriptovalute haramom ili zabranjenim na vjerskoj osnovi. Uputstva MUI-a nisu pravno obavezujuća i kao takva neće nužno zaustaviti svo trgovanje kriptovalutama. Međutim, to bi moglo zadati značajan udarac kripto sceni najveće muslimanske zemlje na svijetu i uticati na buduću politiku vlade.
Odlučnost MUI-a odražava uobičajeno tumačenje koje se formira u svim jurisdikcijama pod uticajem islamske pravne tradicije. Na kripto aktivnost se gleda kao na klađenje – koncept koji bi se mogao koristiti za definisanje gotovo svake kapitalističke aktivnosti.
Dana 20. januara, nekoliko drugih nevladinih islamskih organizacija u Indoneziji, The Tarjih Council i Central Executive Tajdid Muhammadiyah, podržalo je vjerski anti-kripto pritisak. Potvrdili su haram status kriptovaluta izdavanjem fetve (odluke prema islamskom zakonu) koja se fokusira na špekulativnu prirodu kriptovaluta i njihov nedostatak kapaciteta da služe kao sredstvo razmjene prema islamskim pravnim standardima.
Nepal
Nepalska centralna banka (Nepal Rastra Bank, NRB) je 9. septembra 2021. izdala obavještenje s naslovom „Transakcije kriptovalutama su nezakonite“. Regulatorno tijelo, pozivajući se na nacionalni zakon o deviznom poslovanju iz 2019. godine, proglasilo je trgovinu kriptovalutama, rudarenje i „ohrabrivanje ilegalnih aktivnosti“ kažnjivim po zakonu. NRB je posebno podvukao da će pojedinačni korisnici biti odgovorni i za prekršaje u vezi sa kripto trgovinom.
U saopštenju Ramua Paudela, izvršnog direktora Odjeljenja za upravljanje devizama NRB-a, naglašena je opasnost od „prevare” za opštu populaciju.
Nigerija
Preokret u nacionalnoj politici Nigerije o digitalnoj imovini zacementiran je 12. februara 2021. godine, kada je Nigerijska komisija za vrijednosne papire i berzu objavila da suspenduje sve planove za regulaciju kriptovaluta, nakon zabrane od strane centralne banke koju je uvela nedelju dana ranije. Državna centralna banka naredila je komercijalnim bankama da zatvore sve račune vezane za kriptovalute i upozorila na kazne za nepoštivanje.
CBN-ovo objašnjenje za takav obračun navodi niz poznatih zabrinutosti kao što su volatilnost cijena i potencijal za pranje novca kao i finansiranje terorizma. Istovremeno, guverner CBN-a Godwin Emefiele izjavio je da je centralna banka i dalje zainteresirana za digitalne valute, te da vlada istražuje različite scenarije politike.
Turska
Dana 20. aprila 2021., cijena bitkoina (BTC) je pala za 5% nakon što je turska centralna banka objavila da se “kriptovalute i druga takva digitalna imovina” ne mogu legalno koristiti za plaćanje roba i usluga.
Kako je objašnjeno, upotreba kriptovaluta mogla bi „prouzrokovati nepovratne gubitke za strane u transakcijama i uključiti elemente koji mogu narušiti povjerenje u metode i instrumente koji se trenutno koriste u plaćanjima“. No, to je bio samo početak – uslijedila je serija hapšenja osumnjičenih za kripto prevare, kao i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je lično objavio rat kriptovaluti.
U decembru 2021. Erdogan je najavio da je nacionalna regulativa o kriptovalutama već izrađena i da će uskoro biti predstavljena parlamentu. U trilerskom preokretu, predsjednik je primijetio da je zakon osmišljen uz učešće sudionika iz industrije kriptovaluta. Tačna priroda regulatornog okvira ostaje nepoznata.
Rusija
U izvještaju od 20. januara 2022. namijenjenom javnoj raspravi, Centralna banka Rusije predložila je potpunu zabranu vanberzanskog (OTC) trgovanja kriptovalutama, centralizovane i peer-to-peer razmjene kriptovaluta, kao i zabranu o kripto rudarstvu. Regulator je također iznio ideju o izricanju kazni za kršenje ovih pravila.
U dijelu izvještaja sa obrazloženjem, CBR je uporedio kripto imovinu sa Ponzi šemama i naveo zabrinutosti kao što su nestabilnost i finansiranje ilegalnih aktivnosti, kao i podrivanje „programa zaštite životne sredine Ruske Federacije“. Ali možda najrelevantnije od opravdanja bila je zabrinutost zbog potencijalne prijetnje ruskom “finansijskom suverenitetu”.
Koliko je sve ovo loše?
Teško je ne primijetiti da mnoge zemlje na ovoj listi predstavljaju neka od najživljih kripto tržišta: Kini nije potrebno predstavljanje; Nigerija je bila najveći izvor obima trgovanja bitkoinima u Africi; Indonezija je bila na Binanceovom radaru kao cilj ekspanzije; a Turska je uočila rastuće interesovanje za bitkoin usred slobodnog pada lire.
Kada svijest i usvajanje kriptovaluta dosegnu toliki nivo, teško da je moguće staviti van zakona tehnologiju čije su prednosti već postale poznate široj javnosti. Također je vrijedno spomenuti da su u mnogim slučajevima poruke vlasti oko kriptovaluta bile dvosmislene, pri čemu su zvaničnici javno iskazivali svoj interes za potencijal digitalne imovine prije, pa čak i nakon zabrane.
Caroline Malcolm, šefica međunarodne politike u kompaniji za blockchain podatke Chainalysis, napomenula je da je važno da je jasno da “samo u nekoliko slučajeva postoji potpuna zabrana”. Malcolm je dodala da su u mnogim slučajevima vladine vlasti ograničile korištenje kriptovaluta za plaćanja, ali su one dopuštene u svrhe trgovanja ili ulaganja.
Zašto vlade traže zabranu kriptovaluta?
Motivacije regulatora da zabrane neke ili sve vrste kripto operacija mogu biti vođene raznim razmatranjima, ali su vidljivi neki ponavljajući obrasci.
Kay Khemani, izvršni direktor trgovačke platforme na Spectre.ai, naglasio je stepen političke kontrole u zemljama koje žele uspostaviti zabranu kriptovaluta. Khemani je komentarisao: Nacije koje se upuštaju u direktne zabrane su uglavnom one u kojima država drži čvršći nadzor nad društvom i ekonomijom. Ako veće, istaknute ekonomije počnu prihvaćati i uvoditi decentraliziranu imovinu u svoj finansijski okvir, vjerojatnije je nego ne, nacije koje su ranije zabranjivale kriptovalute mogle bi to ponovo prihvatiti.
Najveća zabrinutost država, koja se često skriva iza izražene brige za finansijsku sigurnost opšte populacije, je pritisak koji digitalne valute vrše na suvereni fiat i potencijalne digitalne valute centralne banke (CBDC), posebno u nestabilnim ekonomijama. Kao Subastian Markowsky, glavni strategijski službenik za bitkoin bankomat, rekao je za Cointelegraph: Opšti obrazac sugeriše da zemlje s manje stabilnom fiat valutom imaju tendenciju da imaju visoke stope usvajanja kriptovaluta, i na taj način završavaju sa zabranama kripto valute, jer vlade žele zadržati ljude koji ulažu u fiat. U Kini je uveliko uvođenje i priča se da je digitalni juan CBDC pravi razlog za zabranu kriptovaluta.
Caroline Malcolm je dodala da se pokretači vladinih kripto politika mogu mijenjati s vremenom, te je stoga važno ne pretpostaviti da će pozicije koje ove zemlje zauzimaju zauvijek ostati nepromijenjene.
Nadamo se da će se, barem u nekim od gore navedenih slučajeva, stroge mjere ograničavanja digitalne imovine na kraju pokazati kao pauza koju će regulatori iskoristiti kako bi stvorili okvir za nijansiranu, promišljenu regulaciju.
Upozorenje
Na samom kraju morate imati na umu da je ulaganje u kriptovalute i druge početne ponude kovanica („ICO“ – Initial Coin Offer) jako rizično i špekulativno, pa ovaj tekst nije preporuka vlasnika stranice kripto.ba ili pisca ovog teksta, da ulažu u kriptovalute ili druge ICO. Pošto je situacija svakog pojedinca jedinstvena, prije donošenja bilo kakve finansijske odluke, uvijek trebate konsultovati kvalifikovanog stručnjaka za ulaganja. Kripto.ba ne daje nikakve garancije u pogledu tačnosti ili pravovremenosti ovdje sadržanih informacija.
